Vladimir Paar

Vladimir Paar je rođen 1942. u Zagrebu. Oženjen je i otac četvoro djece. Diplomirao je teorijsku fiziku na PMF-u u Zagrebu. Magistrirao je 1969., a doktorirao 1971. ggodine. Redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Dobitnik je dvije državne nagrade (za značajno znanstveno otkriće i za popularizaciju znanosti). Kao gostujući znanstvenik i profesor boravio je ukupno sedam godina na svjetskim znanstvenim institutima i sveučilištima (Kopenhagen, Amsterdam, München, Köln, Mainz, Jülich, Washington, San Francisco, Berkeley, Livermore, Paris-Orsay, Oxford, Nashville, New York, Moskva-Dubna, Rio de Janeiro, Yale itd.). Područja znanstvenog i stručnog rada Vladimira Paara obuhvaćaju više različitih tematika: bozonsko-fermionski modeli strukture atomskih jezgri, gustoća nuklearnih stanja na visokim energijama, deterministički kaos, kompjutorski modeli regularnosti i kaotičnosti robota, populacijske jednadžbe s rupama, tranzijentni kaos, metode šifriranja pomoću kaosa, supravodljivost atomske jezgre, kompjutorski modeli dinamičkih sustava, kompjutorski modeli u kliničkoj medicini, primjena fraktala u biologiji, kemiji i geografiji, primjene kompjutorskih simulacija u istraživanju struktura ljudskog genoma, novi algoritam s direktnim preslikavanjem simboličke DNA sekvence u frekventnu domenu i primjena na kompjutorsku analizu hijerarhijske periodičnosti u ljudskom genomu te na otkrivanje nove, dosad nepoznate razlike između genoma čovjeka i čimpanze, metodika fizike, veza prirodnih znanosti i teologije, principi i razvoj obrazovanja za 21. stoljeće, znanstveno-tehnološki razvoj privrede i društva. Autor je preko 550 znanstvenih publikacija, od čega 244 znanstvena članaka i preko 70 znanstvenih publikacija u knjigama. U koautorstvu s inozemnim znanstvenicima (s 300 znanstvenika iz 30 država) objavio je preko sto znanstvenih publikacija. Nadalje, autor, koautor ilio urednik je preko 60 knjiga, od čega je petnaest školskih udžbenika i priručnika. Ima i tri patenta registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Postigao je više znanstvenih otkrića, i prema američkim podacima o svjetskoj citiranosti znanstvenika (Science Citation Index - SCI) dosad je citiran u svjetskoj znanstvenoj literaturi oko tri tisuće puta, pa po citiranosti u svijetu spada među najcitiranije znanstvenike iz Hrvatske. Autor je većeg broja stručnih radova o razvoju obrazovanja u funkciji razvoja. Već tridesetak godina zalaže se za orijentaciju hrvatskog školstva i hrvatske privrede na razvoj. Urednik je dokumenta HAZU Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja. Tri desetljeća sudjeluje u javnim medijima, a naročito na televiziji i radiju, na popularizaciji znanosti i uloge znanja, obrazovanja i znanosti u gospodarskom i društvenom razvoju. Sudjelovao je u brojnim televizijskim raspravama u vezi popularizacije znanosti i razvoja, i autor je nekoliko televizijskih serija iz popularizacije znanosti. Godinama se zalaže za daleko značajniju ulogu javnih medija u obrazovanju i znanosti i širem osposobljavanju javnosti za izazove budućnosti te stvaranju pozitivne društvene klime i poticaja za razvoj.